|
Joined: 07 Apr 2008
Posts: 1126
|
izvor: aljazeera.com, 07.01.2017.
Svjetske metropole i prijestolnice tokom cijele godine se bore protiv zagaðenja zraka, dok to Sarajevo radi pod uzbunom.
Sarajevo nije jedini grad planete Zemlje gdje se graðani iz godine u godinu guše u magli, smogu i brojnim varijantama staklenièkih plinova kako je bilo krajem prošle godine, no za razliku od glavnog grada Bosne i Hercegovine, svjetske prijestolnice i metropole se protiv toga bore tokom cijele godine i to na razlièite naèine.
Stimuliraju se vozila na alternativni pogon (plin, elektrièna struja, hidrogen…), forsiraju elektrièna i plinska vozila u javnom saobraæaju, biciklisti i ljubitelji šetanja koriste kilometre i kilometre posebnih staza, a oni koji ipak žele imati „benzinca“ ili „dizelaša“ za to trebaju izdvojiti dosta novca, kao u njemaèkom Freiburgu, ili stisnuti zube i istrpiti sistem par-nepar.
Struènjaci navode kako æe se Sarajevo, pa i drugi balkanski gradovi, dugo boriti sa problemom zagaðenosti zraka, naroèito zato što nemaju dugoroène planove poboljšanja situacije.
Pored Sene bez auta
Pariz, glavni grad Francuske, zabranio je pristup automobilima mnogim historijskim dijelovima grada, odreðuje „par-nepar“ sistem vožnje, osigurava besplatan javni transport tokom dana sa jaèim zagaðenjem, te ohrabruje programe dijeljenja automobila i bicikala meðu graðanima.
Dugi dio desne obale rijeke Sene je sada „zona bez automobila“, a nerijetko se izrièu zabrane vožnje automobila po Champs-Elyseesu.
Rigorozni Holanðani
Nakon što je objavljeno kako je indijskom Delhiju prisutno zagaðenje kao u kineskoj prijestolnici Pekingu, vlasti su zabranile vožnju novih velikih automobila sa dizelskim motorima koji imaju veæu zapreminu od 2.000 kubika, te zabranili rad desetinama hiljada taksi vozila koja koriste ovo gorivo.
Grad eksperimentira sa sistemom „par-nepar“ i od prošle godine potièe na korištenje minibuseva na zahtjev po uzoru na Uber taksiste.
Zabranu automobila na dizelski pogon razmatraju i drugi gradovi poput Dublina i Brisela.
Holandski politièari žele zabraniti prodaju svih automobila na benzin i dizel do 2025. godine, odnosno dozvoliti prodaju samo onih vozila koje pogone struja i hidrogen.
Predloženi zakon bi dozvolio korištenje vozila koja su veæ u pogonu, a veliki broj gradova u Holandiji potièe graðane da koriste bicikla.
Stotine kilometara za bicikle
Zanimljiv primjer je njemaèki Freiburg. Naime, on ima više od 500 kilometara biciklistièkih staza, tramvajskih pravaca i jeftini i efikasan javnih sistem prevoza.
Jedno od predgraða ovog grada, Vauban, zabranilo je svojim stanovnicima da se parkiraju kod svojih domova, a za parking na obodu grada moraju platiti 18.000 eura.
Meðutim, za život bez automobila, Vauban nudi manje troškove komunalija, besplatni javni transport i veliki broj parkirališta – za bicikle.
Danska prijestolnica Kopenhagen takoðer stavlja prioritet na bicikle nego na automobile i sada ima više ovih dvotoèkaša nego samih ljudi!
Decenijama su veliki dijelovi ovog skandinavskog grada zatvoreni za vozila na motorni pogon, a gradske vlasti planiraju da Kopenhagen bude oèišæen od ugljika do 2025. godine.
Studiozne norveške analize
Ostajemo u Skandinaviji, prvo posjeta Norveškoj.
Tamošnji glavni grad Oslo planira prepoloviti sve emisije štetnih plinova (dakle, bez obzira na njihov izvor) do 2020. godine.
U toku su analize za uspostavljanje velike gradske zone bez automobila, izgradnju desetaka kilometara novih biciklistièkih staza, naplata korištenja automobila tokom „špice“ i uklanjanje brojnih parking mjesta.
Susjedi na Baltiku, u finskom glavnom gradu Helsinkiju, takoðer imaju veoma ambiciozne mjere za smanjenja broja automobila na putevima.
To æe uraditi kroz velike investicije u javni saobraæaj, daleko skuplji parking u centru grada, poticanje korištenja bicikla, poticanje šetnji i pretvaranje centralnih cesti u šetnice i stambene dijelove.
Želje uprave Helsinkija su da naprave tako dobar gradski saobraæaj do 2050. da niko i ne želi imati automobil.
Ogranièenja broja vozila u gradu
Švicarski Cirih je drastièno ogranièio broj parking mjesta u gradu i vlasti dozvoljavaju da u njemu odreðeni broj automobila u odreðenom trenu.
Takoðer je odreðen veæi broj dijelova grada gdje je zabranjeno koristiti vozila, a izgraðeno je više trgova, tramvajskih linija i šetnica.
Rezultat – dramatièno smanjenje zagaðenosti zraka i manje saobraæajnih gužvi.
Ekološki autobusi
Primjer iz Brazila. Južni brazilski grad Curitiba ima jednu od najveæih i najjeftinijih autobusnih sistema na svijetu. Skoro 70 posto žitelja grada ide na posao javnim gradskim saobraæajem, što je dovelo do smanjenja gužvi i zagaðenosti.
Spomenimo još jedan indijski grad – Bangalore koji je odluèio „preobratiti“ autobuse da rade na prirodni gas, njih 6.000, te poticati graðane da ih koriste. Ovo je na snazi nekoliko godina i smanjena je zagaðenost za 20 posto, a svaki èetvrti stanovnik, koji je putovao automobilom, koristi sada javni transport.
Englez i Nijemac
I mnogi drugi gradovi se odluèuju na razlièite mjere.
Nekolicina, poput Atine, Madrida…, dogovorili su se kako æe nastojati da do 2025. godine ukinu korištenje dizelskih automobila na svojim ulicama.
London veæ decenijama ne dozvoljava korištenje uglja, pa su popularne magle oko Big Bena dosta rjeðe i manje otrovne…
U austrijskom Grazu traže zabranu naglog ubrzavanja, „turiranja“ na semaforima i visokih brzina…
Kažu struènjaci: u Njemaèkoj je bilo jednu stvar teško napraviti – Nijemca, onda je sve ostalo samo došlo. Ako ne možemo i mi napraviti svoje „Nijemce“, onda se ne trebamo praviti „Englezi“ kada magle padnu, veæ prepisivati od drugih koji su uspješni. |
|
|
