Joined: 07 Apr 2008
Posts: 1126
|
izvor: Novosti, 26.11.2015.
Kako poboljšati imunitet i spremno doèekati sezonu respiratornih infekcija? Zdrava ishrana, šest do osam sati sna, dnevni odmor i fizièka aktivnost - recept za uspeh.
Da li æe se neko razboleti od respiratornih infekcija ili neæe, zavisi od imuniteta, odnosno otpornosti organizma. Imunitet je važan i kada do infekcije doðe, da je ogranièi i ne dopusti prekomerno ošteæenje tkiva, a uz pomoæ medicinske terapije omoguæi izleèenje. Važan je i u svakodnevnoj odbrani organizma od svih patogenih uzroènika koji u organizam dospevaju na razne naèine.
* Oèuvanje imuniteta se postiže zdravom ishranom, koja podrazumeva konzumiranje svežeg voæa i povræa, mesa, žitarica, mleka i mleènih proizvoda. Domaæa turšija i kiseo kupus su takoðe preporuka u zimskim mesecima. Samo na taj naèin organizam dobija neophodne vitamine, minerale, oligoelemente, važne za imunitet. Industrijski pripremljena hrana u vidu razlièitih preraðevina u koju se dodaju veštaèki sastojci je nepoželjna. U takvoj hrani su aditivi za poboljšanje ukusa, izgleda i arome, konzervansi, veštaèke boje, suplementi koji treba da zamene prirodne, biološki vredne sastojke i proizvod uèine jeftinijim. Primera radi, u pojedinim šunkama je samo osam odsto mesa, a sve ostalo je soja, skrob, voda, pojaèivaèi ukusa, hrskavica.
* Za normalno funkcionisanje imunog sistema potrebno je šest do osam sati sna i isto toliko mentalnog i fizièkog odmora u toku dana. Æaskanje sa prijateljima uz kaficu, zeleni èaj, limunadu, slušanje muzike i šetnja takoðe krepe organizam.
* Fizièka aktivnost je neophodna za oèuvanje imuniteta i dobru formu, jer pospešuje i aktivira centralni nervni sistem, pokreæe moždanu teènost koja utièe na aktiviranje èula, mišiæa i svih unutrašnjih organa. Pored šetnje, trèanja i drugih sportova, ureðenje bašte i vrta takoðe se smatra dobrom fizièkom aktivnošæu. Suština je da se što više vremena provede napolju.
* Otklanjanje stresa i hroniènog zamora predstavlja poseban izazov. Razvijena Evropa je to rešila uvoðenjem kratkih, a èešæih pauza na poslu i nedeljnih odmora kada svoje zaposlene šalje u rekreativne centre ili banje. Kolektivna i porodièna druženja takoðe su deo programa za lakše oslobaðanje od stresa, kojem je savremeni èovek gotovo konstantno izložen.
* Pored liène, važna je i higijena radnog mesta. Izbegavajte direktni kontakt sa prehlaðenom osobom i obavezno operite ruke ukoliko do kontakta doðe. Uz to, nikako ne treba èaèkati nos niti trljati oèi. Obavezno nosite èistu odeæu.
* Sunèanje i boravak na suncu u zimskim mesecima izuzetno su važni za imunitet. Sunèanje, zapravo, pomaže stvaranju vitamina D, koji ima ulogu u odbrani imunog sistema.
Na ove preporuke naroèito treba da obrate pažnju deca, trudnice, starije osobe i rekonvalescenti kao posebno osetljivi deo populacije.
* Vakcinacija protiv sezonskog gripa je efikasna prevencija naroèito za stariju populaciju. Nije apsolutno uspešna kod svih, ali osobe koje se i razbole posle dobijene vakcine, bolest preleže u znatno blažem obliku. Zavisno od soja virusa i starosti osobe, uspešnost zaštite je do 70 procenata.
ODBRAMBENI SISTEM NAJSLABIJI U PERIODU JESEN-ZIMA
Imuni sistem je kompleksna celina sastavljena od brojnih æelija, njihovih produkata proteina, rastvorenih materija, koje štite naš organizam od bakterija, virusa, gljivica, raznih otrova, ali i od tumorskih æelija i drugih patogena, objašnjava dr Rajica Stošoviæ iz Klinike za alergologiju i imunologiju Klinièkog centra Srbije.
- Neophodni preduslovi za oèuvanje imuniteta su zdrava i prirodna ishrana, dnevni i noæni odmor, fizièka aktivnost, otklanjanje stresa, zdrave životne navike, odnosno izbegavanje duvana, alkohola i pozitivan stav prema životu. Lièna i higijena radnog prostora su takoðe bitne, kao i sunèanje. Važnost ovih faktora posebno dolazi do izražaja u sezoni na prelazu jesen-zima, jer predstojeæi period zime predstavlja dodatni napor za naš odbrambeni sistem – istièe Stošoviæ.
Naš sagovornik naglašava da se zbog prisustva visoke vlažnosti i niske temperature stvaraju idealni uslovi za razvoj bakterija i virusa.
- Ljudi su veæi deo dana u zatvorenom prostoru sa èestim direktnim kontaktima. Da bi se odbranio, organizam mora da potraži dodatnu energiju za savladavanje hladnoæe i održavanje funkcija organizma. U takvim okolnostima lakše dolazi do ošteæenja sluznice koja postaje suva i dodatno izložena poveæanom prisustvu bakterija i virusa, pa je i rizik za njihov prodor u naš organizam poveæan. Da li æe se to i dogoditi, upravo zavisi od imuniteta – poruèuje dr Stošoviæ. |
|
|